Pregovori SAD-a i Irana: Šta je u pitanju i koliko je ovaj trenutak opasan?

Ulog nije samo budućnost iranskog nuklearnog programa. Neuspjeh pregovora mogao bi pokrenuti lanac događaja koji bi destabilizirao region, poremetio globalno tržište energije i otvorio novu fazu sukoba između velikih sila.

Suština spora: Nuklearno oružje ili pravo na nuklearnu tehnologiju

Ključno pitanje pregovora nije da li Iran trenutno ima nuklearno oružje, već koliko je blizu mogućnosti da ga proizvede.

Iran tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo civilni i da ima pravo na obogaćivanje uranija prema Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja (NPT). Iranski vrhovni vođa Ali Khamenei izdao je fetvu kojom zabranjuje nuklearno oružje, a zvaničnici u Teheranu tvrde da je Iran spreman dati garancije da ga neće razvijati.

Sjedinjene Države i njihovi saveznici, međutim, ne žele samo obećanja - žele fizička ograničenja i međunarodni nadzor koji bi spriječili Iran da brzo razvije nuklearno oružje ukoliko donese političku odluku da to učini.

Upravo ta razlika između “nuklearnog programa” i “nuklearne sposobnosti” čini pregovore izuzetno složenim.

Ključni test povjerenja

U centru svakog mogućeg sporazuma nalazi se jedno pitanje: kako vjerovati drugoj strani.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) ima zadatak nadzirati iranska nuklearna postrojenja, pratiti nuklearni materijal i potvrditi da nema njegove zloupotrebe.

Prisustvo direktora IAEA Rafaela Grossija na pregovorima u Ženevi pokazuje da se pregovori nalaze u tehnički osjetljivoj fazi. Bez stalnog međunarodnog nadzora i verifikacije, nijedan sporazum ne bi imao kredibilitet, niti bi mogao spriječiti buduću eskalaciju.

Izrael: Akter koji može djelovati bez čekanja na diplomatiju

Izrael nije formalno dio pregovora, ali je možda najvažniji faktor koji može odlučiti njihov ishod.

Izraelska vlada smatra da bi nuklearno naoružani Iran predstavljao egzistencijalnu prijetnju i više puta je naglasila da zadržava pravo na samostalnu vojnu akciju.

Izrael već ima historiju preventivnih napada na nuklearna postrojenja u regionu, uključujući uništenje iračkog reaktora 1981. i napad na sirijsko postrojenje 2007. godine.

Analitičari upozoravaju da bi izraelski vojni udar na Iran mogao pokrenuti lančanu reakciju, uključujući iranske napade na američke ciljeve i regionalne saveznike, što bi moglo prerasti u širi regionalni sukob.

Trump mora postići “bolji sporazum” od onog kojeg je napustio

Aktuelni pregovori imaju dodatnu političku težinu jer je predsjednik Donald Trump 2018. povukao SAD iz nuklearnog sporazuma s Iranom (JCPOA), nazivajući ga neuspješnim i obećavajući bolji dogovor.

To znači da Trump sada ne može jednostavno obnoviti prethodni sporazum bez političkih posljedica. Analitičari Atlantic Councila upozoravaju da Trump “ne može sebi priuštiti da jednostavno oživi Obamin nuklearni sporazum”, dodajući da bi svaki novi dogovor morao biti “daleko stroži od JCPOA”, jer je Iran u međuvremenu proširio svoje nuklearne kapacitete.

Ironično, Trump sada pregovara s Iranom koji je bliže nuklearnoj sposobnosti nego u trenutku kada su SAD napustile originalni sporazum - što dodatno povećava politički i sigurnosni pritisak na njegovu administraciju.

Može li izbiti širi sukob?

Ako pregovori propadnu, postoji realna mogućnost vojne eskalacije.

Izrael je jasno dao do znanja da neće prihvatiti nuklearno naoružani Iran i zadržava vojnu opciju. Sjedinjene Države su također naglasile da vojna akcija ostaje krajnja alternativa ako diplomatija ne uspije. Iran je, s druge strane, upozorio da bi odgovorio napadima na američke baze i regionalne saveznike.

Takav sukob mogao bi brzo prerasti u regionalni rat. Analitičari upozoravaju da bi Iran mogao djelovati kroz mrežu regionalnih saveznika i proxy snaga, šireći sukob izvan svojih granica. Council on Foreign Relations navodi da bi direktni sukob mogao izazvati “regionalni rat”, s ozbiljnim sigurnosnim i ekonomskim posljedicama.

Iako se često govori o mogućnosti globalnog rata, stručnjaci smatraju da je vjerovatniji scenario regionalni sukob. Međutim, čak i ograničeni rat mogao bi destabilizirati globalno tržište energije, izazvati ekonomske potrese i produbiti konfrontaciju između velikih sila.

Zašto je ovaj trenutak presudan

Pregovori u Ženevi predstavljaju rijedak trenutak kada diplomatija još uvijek može spriječiti vojnu konfrontaciju.

Iran signalizira spremnost na sporazum pod određenim uslovima, dok SAD traže stroge garancije i međunarodni nadzor. Uključivanje međunarodnih posrednika i nuklearnih inspektora pokazuje da obje strane testiraju mogućnost dogovora.

Ipak, prostor za grešku je sve manji.

Odluke donesene u narednim sedmicama neće odrediti samo budućnost iranskog nuklearnog programa, već i to da li će Bliski istok ostati u okviru diplomatije - ili ući u novu, opasniju fazu vojne konfrontacije.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad